Fintech unaprjeđuje platne usluge
Fintech je promijenio način na koji potrošači pristupaju financijskim uslugama i kako ih koriste, kao i njihovu dostupnost i raznovrsnost.
Financijska tehnologija ili fintech posljednje desetljeće bilježi najbrži rast od bilo kojeg drugog tehnološkog sektora u Europi.
To se posebice očituje od 2019. godine kada je porast tehnoloških kompanije koje razvijaju financijske usluge drastično porastao u odnosu na druge inovacije u IT-u.
Ključni trenutak za rast fintecha dogodio se zbog revidirane Direktive o platnim uslugama Europske unije (PSD2 – Payment Services Directive 2) koja je donijela otvaranje bankarskih sustava za pružatelje usluga platnog sustava (PSP – payment service providers), odnosno tehnološke kompanije izvan financijskog sustava.
Izvorna je Direktiva o platnim uslugama donesena još 2007. godine kako bi se uveo sigurniji sustav e-plaćanja, a revidirani dokument iz 2015. godine, koji je u punoj primjeni među zemljama članicama od 2019. godine, otvorio je dodatni prostor da se kroz podršku razvoju financijskih tehnologija stvori inovativniji i konkurentniji financijski sektor u Europi.
Jeftinije financijske usluge
Fintech ima za cilj osigurati inovativan pristup financijskim uslugama, čineći ih jeftinijim, dostupnijim i učinkovitijim za pružatelje usluga i potrošače.
Zahvaljujući tehnološkom razvoju i regulatornom okviru u EU koji ga je pratio, nastala su brojna rješenja koja danas svakodnevno koristimo u financijskom poslovanju.
Rješenja temeljena na digitalnoj identifikaciji, mobilnim aplikacijama, analitici velikih podataka, računalstvu u oblaku, blockchainu i decentraliziranom vođenju evidencije transakcija proizvod su upliva tehnoloških kompanija u financijski sektor.
Nove tehnologije proizašle iz razvoja fintecha promijenile su način na koji potrošači pristupaju financijskim uslugama i kako ih koriste, neovisno o tome jesu li potrošači fizičke osobe ili poslovni subjekti.
Internetske usluge plaćanja i druge usluge u oblaku, koje su ranije pružale isključivo banke, sada nude i tehnološke kompanije, povećavajući sigurnost, jednostavnost, dostupnost i raznovrsnost financijskih usluga.
Potrošač danas ima više izbora kako će konzumirati financijske usluge te izabrati one koji mu pružaju više uz manje troškove.
Financijski sektor posljednjih je desetljeća zasigurno najveći konzument digitalnih usluga, a mnogi su stava da su upravo njihovi proizvodi pokrenuli lavinu digitalne transformacije poslovanja, ali i navika građana.
Danas je gotovo ukinuta potreba da se fizički posjećuju poslovnice banaka jer uz različite mehanizme identifikacije i verifikacije, krajnji korisnik cjelokupno financijsko poslovanje obavlja kroz različite aplikacije.
Ne čudi stoga da je Europska unija prepoznala financijske tehnologije kao važan segment za povećanje vlastite kompetitivnosti na globalnom tržištu jer jak fintech sektor ujedno jača stabilnost zajedničkog tržišta.
Strateško ulaganje u fintech
Ulaganja u financijski sektor jedan su od strateških ciljeva Unije kako bi financijski sektor bio bolje pripremljen za prihvaćanje novih tehnologija, ali i kako bi europske fintech kompanije ojačale položaj na svjetskom tržištu.
Time se smanjuje ovisnost o inovacijama van paneuropskog prostora, ali i opasnost da će podaci koji se kroz ovu vrstu usluga prikupljaju završiti u pogrešnim rukama.
I dok članice EU čekaju i konačnu primjenu treće Direktive o platnim uslugama Europske unije (PSD3) koja bi trebala dodatno osnažiti sustave platnih usluga kako bi se suzbile i smanjile prijevare pri plaćanju, proširila prava potrošača i dodatno ujednačili uvjeti za banke i nebankovne pružatelje usluga, prisjetit ćemo se koje inovacije fintecha danas koristimo.
Iniciranje plaćanja i dohvat izvoda
Kroz PSD2 je započela obavezna liberalizacija platnog prometa jer su banke morale otvoriti svoje sustave licenciranim pružateljima usluga platnog prometa (Third party providers – TPP).
Uvođenjem Target i TIPS sustava za takozvana instant plaćanja (instant payment), postavljeni su temelji za sustav plaćanja koji omogućuje realizaciju transakcija unutar 10 sekundi, pojednostavljujući platne usluge za krajnje korisnike.
Time je pripremljen teren za ostvarenje strateškog cilja EU da platne usluge budu dostupne 365 dana u godini, odnosno da se sva plaćanja na području Unije obavljaju u trenutku zadavanja, a ne prema klirinškom modelu. Klirinški sustav (NKS) omogućava plaćanje samo radnim danom do određenog vremena i to u intervalima od četiri sata, ako platitelj i primatelj novca nisu u istoj banci.
Revidirana direktiva donijela je i dvije temeljne platne usluge PIS (Payment Initiation Service) – uslugu iniciranja plaćanja i AIS (Account Information Services) – uslugu informiranja o (bankovnom) računu.
Pružatelji platnih usluga
U Hrvatskoj je jedini licencirani pružatelj navedenih usluga tvrtka Elektronički računi, institucija za platni promet upisana u registar pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca.
Kao prva fintech kompanija u Hrvatskoj koja je postala pružatelj usluga iniciranja plaćanja i informiranja o računu, tvrtka Elektronički računi morala je zadovoljiti brojne, stroge sigurnosne i regulatorne zahtjeve, uključujući zaštitu od virusa i hakera, osigurati procese za procjenu rizika, zaštitu osobnih podataka te sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma.
Za upis u Registar pružatelja platnih usluga i izdavatelja elektroničkog novca kojim upravlja Hrvatska narodna banka, tvrtka je morala razviti tehnologije najviše razine sigurnosti u skladu s europskim zakonodavstvom.
Nakon ispunjenja regulatornih zahtjeva i upisa u Registar, PIS i AIS su na tržište plasirani pod zajedničkim brendom merBanking, kao prva fintech inovacija koja je obuhvatila obje temeljne platne usluge revidirane europske Direktive o platnim uslugama (PSD2).
Danas su usluge plaćanja naloga i povlačenja i automatskog knjiženja izvoda integrirane u više desetaka računovodstvenih programa i poslovnih rješenja (ERP-ova) kao sastavni, odnosno neizostavni dio modernog računovodstva.
Fintech kao temelj za I2I plaćanja
Uz uslugu plaćanja iz ERP-a koja se odnosi na pojedinačne i skupne naloge s trenutnim ili budućim datumom, Elektronički računi razvili su IBAN2IBAN plaćanja koja se u svijetu financijskih tehnologija još nazivaju i Account2Account plaćanja.
Riječ je o opciji plaćanja koja je također razvijena uplivom tehnoloških kompanija u financijski sektor nakon što je na snagu stupila PSD2.
Od svih opcija plaćanja dostupnih potrošačima, kao što su „kupi sada, plati kasnije“ (BNPL) ili tradicionalni hardver na prodajnom mjestu (POS), ovo plaćanje trenutno uživa najveću popularnost među korisnicima diljem svijeta.
To je zato što I2I metoda nudi potpunu automatizaciju plaćanja i neusporedivo veću sigurnost u online kupovini.
Usluga IBAN to IBAN (I2I) oblik je PIS-a (Payment Initiation Service), namijenjena pravnim i fizičkim osobama, a idealna je za plaćanje na web shopovima, plaćanje komunalnih usluga ili jednostavno plaćanje po zaprimljenom dokumentu, kao što je eRačun ili ePonuda.
Fizička ili pravna osoba koja zaprimi eRačun putem mojeRačun usluge više ne mora prepisivati podatke s računa u internetsko bankarstvo, nego račun plaća jednim klikom direktno iz popisa primljenih dokumenata.
Automatsko knjiženje izvoda
Otvaranje sustava banaka za pružatelje platnih usluga skinulo je „ekskluzivno pravo“ financijskih institucija da upravljaju podacima korisnika. To je potrošačima donijelo veća prava na vlastite podatke i to na način i u trenutku kada ih trebaju.
Podaci o stanju na računu, uplatama i isplatama po svim poslovnim računima i izvodi više nisu dostupni na pregled samo putem internetskog bankarstva, nego su zahvaljujući fintech inovaciji danas dio podataka koje poslovni subjekti zaprimaju u računovodstveni program prema dinamici koju su sami odredili.
Financijske tehnologije automatizirale su proces dobave informacija i knjiženja podataka, što je dodatno dovelo do ušteda u poslovanju, veće operativnosti i boljeg upravljanja novčanim tokovima.