Platni promet u stvarnom vremenu
Platni promet je pojam kojim se opisuju aktivnosti povezane s prijenosom novčanih sredstava između različitih subjekata, neovisno o tome govorimo li o transakcijama između fizičkih ili pravnih osoba.
Iako se većinom smatra da je platni promet prijenos novca od točke A do točke B, ovaj pojam obuhvaća daleko širu sliku jer uključuje sve procese, pravila i instrumente koji omogućuju provedbu novčanih transakcija.
Za platni promet možemo reći kako je temeljni dio suvremenog gospodarstva i koji je, zahvaljujući razvoju tehnologije, jedan od uvjeta likvidnosti subjekata i gospodarske aktivnosti općenito.
Europska unija zbog toga intenzivno radi na ubrzavanju platnih transakcija unutar europskog gospodarskog pojasa, potičući razvoj financijsko-tehnoloških usluga i jačanje uloga davatelja platnih usluga, tvrtki izvan financijskog sektora.
Što je platni promet?
Platni promet predstavlja skup pravila, procedura i tehničkih rješenja koji omogućuju transfer novčanih sredstava između platitelja i primatelja.
Kada kažemo da je platni promet skup različitih procesa, to znači da može uključivati:
- prijenos sredstava putem bankovnih računa
- plaćanje putem kartičnih sustava
- internetske i mobilne transfere
- kreditne transfere i direktna terećenja
- druge oblike provedbe transakcija koje je omogućila liberalizacija financijskog tržišta
Naime, platni promet danas ne predstavlja isključivo procese koje provode klasične financijske institucije kao što su banke ili kartičarske kuće, već i nebankarske aktere koje je u priču uvela implementacija revidirane Direktive o platnim uslugama EU (PSD2).
Ovom Direktivom otvorio se prostor za razvoj platnih usluga koje danas pružaju licencirani pružatelji platnih usluga, odnosno TPP-i (Third Party Providers).
Direktiva o platnim uslugama EU
Razvojem tehnologije i sve većoj potrebi za bržim, jednostavnijim i jeftinijim financijskim uslugama, stvorio se prostor za upliv tehnoloških kompanija u područje pružanja financijskih usluga.
Donošenjem prvo PSD2, a nedavno i treće verzije Direktive o platnim uslugama Europske unije, htio se omogućiti sigurniji sustav e-plaćanja i konkurentniji i inovativniji europski financijski sektor koji na prvo mjesto stavlja potrošača.
Financijske usluge danas imaju za cilj omogućiti inovativan pristup financijskim uslugama, a sam financijski sustav učiniti jeftinijim, dostupnijim i učinkovitijim i za pružatelje usluga i za potrošače.
Razvojem tehnologije i regulatornog okvira porastao je i razvoj rješenja koja se temelje na digitalnoj identifikaciji, mobilnim aplikacijama, analitici velikih podataka, računalstvu u oblaku, lancu blokova (blockchain) i decentraliziranom vođenju evidencije transakcija.
Internetske usluge plaćanja te brojne druge usluge u oblaku, koje je ranije pružao isključivo financijski sektor, danas pored banaka pružaju i kompanije tehnološkog sektora.
Time se povećala sigurnost, jednostavnost, dostupnost i raznovrsnost financijskih usluga te mogućnost izbora za potrošača, a istodobno se smanjila cijena korištenja usluga financijskog sustava.
Revidirana Direktiva platnih usluga EU započela je liberalizaciju platnog prometa tako što su banke morale otvoriti svoje sustave licenciranim pružateljima usluga platnog prometa (Third party providers -TPP).
U konačnici to dovodi do realizacije platnog prometa sedam dana u tjednu, 365 dana u godini, neovisno o tome jesu li platitelj i primatelj u istoj banci i žive li u istoj državi na području EU.
Elektronički računi bila je prva tvrtka koja je postala institucija za platni promet, posebno ovlaštena za pružanje usluga iniciranja plaćanja (PIS - Payment Initiation Service) i informiranja o računu (AIS - Account Information Services), temeljnih platnih usluga proizašlih iz revidirane Direktive o platnim uslugama EU.
Institucije za platni promet
Institucije za platni promet su pravne osobe koje su ovlaštene pružati platne usluge temeljem Zakona o platnom prometu (ZPP). U Hrvatskoj postupak dobivanja statusa institucije za platni promet regulira Hrvatska narodna banka (HNB).
Licenciranje podrazumijeva brojne, vrlo složene korake u kojima je glavni naglasak na sigurnosti i ispunjavanju regulatornih uvjeta kao što su: institucija za platni promet mora imati dovoljno kapitala, stručno osoblje i tehničku infrastrukturu za pružanje usluga.
Kako bi tvrtka postala institucija za platni promet mora podnijeti zahtjev za licenciranje s detaljnim opisom poslovnog modela, vrsti usluga koje želi pružati i detaljnim obrazloženjem organizacijske strukture.
Nadalje, treba priložiti osnivački akt i statut te poslovni plan koji prikazuje financijsku održivost.
Upravljanje sigurnosnim rizicima jedan je od ključnih parametara o kojima ovisi licenciranje, kao i striktno propisana politika za upravljanje rizicima.
Licenca za instituciju za platni promet izdaje se tek nakon što se provede evaluacija i zaključi da je tvrtka sposobna pružati specifičnu vrstu platnih usluga.
Pružatelj platnih usluga
Institucije koje žele pružati usluge povezane s PSD2 direktivom moraju dodatno dokazati usklađenost s posebnim tehničkim standardima sigurnosti (RTS - Regulatory Technical Standards).
U Hrvatskoj su takvu tehničku usklađenost prvi uspjeli postići Elektronički računi s uslugom merBanking, što je brend pod kojim su na tržištu ponudili obje platne usluge iz PSD2 – iniciranje plaćanja i informiranje o računu.
Ove usluge, na tržištu poznate i pod nazivima PIS i AIS, donijele su revoluciju u načinu na koji korisnici upravljaju svojim financijama, ali i informacijama o svojim financijama, odnosno praćenju platnog prometa po vlastitim računima.
Usluga iniciranja plaćanja (PIS) korisnicima omogućuje plaćanje svih obaveza direktno iz računovodstvenog programa, bez potrebe za korištenjem internetskog bankarstva.
Pojednostavljeno, korisnik usluge AIS nema potrebe napuštati sučelje vlastitog računovodstvenog programa ili poslovnog rješenja kako bi obavio plaćanje svojih obaveza ili obaveza svojih klijenata, ako je riječ o knjigovodstvu.
Naime, knjigovođe koji su ovlaštenici po računima svojih klijenata također mogu aktivirati uslugu merBanking i plaćati sve njihove obveze iz svog računovodstvenog programa.
Jednako tako, mogu za sebe i svoje klijente koristiti i sve značajke usluge AIS – informiranja o računu, odnosno praćenja platnog prometa po svim transakcijskim računima i to gotovo u stvarnom vremenu.
Svi transakcijski računi vidljivi su u računovodstvenom programu ili ERP-u što znači da knjigovođa, vanjski ili interni, ima pregled svih priljeva i odljeva po računima na jednom mjestu, bez obzira na to ima li korisnik račun u jednoj ili više banaka.
Poticanje inovacija platnog prometa
Institucije za platni promet kao što je tvrtka Elektronički računi imaju važnu ulogu na tržištu jer koriste otvorene API-je banaka kako bi razvili nove aplikacije i usluge, stvarajući tako konkurentnije financijsko tržište.
Zahvaljujući inovacijama kao merBanking korisnici platnih usluga imaju veću kontrolu nad svojim financijskim podacima i mogu birati usluge koje najbolje odgovaraju njihovim potrebama.
Usluge kao PIS i AIS donijele su veću transparentnost, sigurnost i fleksibilnost platnog prometa, a s druge strane povećale su sigurnost i zaštitu korisnika što će zasigurno povećati i povjerenje u platni sustav.
Dovoljno je istaknuti da se plaćanje iz računovodstvenog programa putem usluge merBanking autorizira putem jedne od raspoloživih metoda snažne autentifikacije klijenta (SCA). U konkretnom slučaju, riječ je o dvofaktorskoj autentifikaciji (2FA), odnosno autorizaciji tokenom, koja se smatra najsigurnijim načinom autentifikacije jer isključivo osoba koja posjeduje token, ili je ovlaštena za njegovo korištenje, može pristupiti stranici i autorizirati nalog.
Upravo ovakav pristup, razumijevanje zakonodavnog okvira i tehnoloških zahtjeva ključno je za uspjeh u provedbi platnog prometa, odnosno pružanju platnih usluga.
Inovacijom merBanking Hrvatska je pokazala da je važan igrač u razvoju i inovacijama europskog financijskog sektora.
Platni promet prema tome, možemo zaključiti, nije samo alat za financijske transakcije, nego i pokretač gospodarskog rasta i razvoja.